Odvjetnik Andrej Bašović

Odvjetnik za nekretnine – što provjerava prije kupnje nekretnine?

Uvod

Kupnja stana, kuće, građevinskog zemljišta ili druge nekretnine često predstavlja jednu od najvećih investicija u životu. Upravo zato pravna sigurnost kupnje ne bi trebala započeti tek sastavljanjem kupoprodajnog ugovora.

Odvjetnik za nekretnine može prije kupnje provjeriti vlasništvo, terete i hipoteke, zemljišnoknjižno i katastarsko stanje, dokumentaciju o zakonitosti građevine, prava trećih osoba, status prodavatelja te ugovorne uvjete pod kojima će kupac platiti cijenu i steći vlasništvo.

Cilj takve pravne provjere nije samo utvrditi postoji li problem.

Jednako je važno odgovoriti na pitanje:

Može li se nekretnina sigurno kupiti i, ako može, pod kojim uvjetima?

U nastavku objašnjavamo što odvjetnik za nekretnine provjerava prije kupnje i zašto bi provjeru bilo preporučljivo obaviti prije plaćanja kapare ili potpisivanja dokumenta kojim se kupac obvezuje.

1. Tko je stvarni vlasnik nekretnine?

Prva provjera odnosi se na vlasništvo.

Nije dovoljno da osoba koja prodaje nekretninu tvrdi da je njezin vlasnik, da nekretninu koristi desetljećima ili da se kao vlasnik navodi u oglasu.

Potrebno je provjeriti zemljišnoknjižno stanje.

Zemljišnoknjižni izvadak predstavlja ključni dokument za utvrđivanje upisanog pravnog stanja nekretnine.

Odvjetnik će pritom provjeriti:

  • tko je upisan kao vlasnik,
  • je li prodavatelj jedini vlasnik,
  • postoje li suvlasnici,
  • odgovaraju li podaci prodavatelja zemljišnoknjižnim podacima,
  • što je točno predmet vlasništva,
  • postoje li ograničenja raspolaganja.

Ovo je posebno važno kod nekretnina koje su generacijama bile u istoj obitelji, naslijeđenih nekretnina i nekretnina kod kojih zemljišnoknjižno stanje dugo nije uređivano.

2. Što točno kupac zapravo kupuje?

Ovo pitanje zvuči jednostavno, ali u praksi nije uvijek takvo.

Kupac može misliti da kupuje:

stan + garažu + spremište + parkirno mjesto + dio vrta.

Pravna dokumentacija može pokazivati nešto sasvim drugo.

Zato odvjetnik mora identificirati nekretninu prema zemljišnoknjižnim podacima i usporediti ih s onime što je kupcu predstavljeno.

Posebno treba provjeriti:

  • broj zemljišnoknjižne čestice,
  • zemljišnoknjižni uložak,
  • katastarsku općinu,
  • površinu,
  • suvlasnički omjer,
  • opis posebnog dijela,
  • pripatke stana.

3. Postoji li hipoteka?

Hipoteka je jedan od najvažnijih tereta koje odvjetnik provjerava.

Međutim, postojanje hipoteke ne znači automatski da nekretninu ne treba kupiti.

Primjerice, prodavatelj može imati stambeni kredit osiguran hipotekom banke, a dio kupoprodajne cijene može poslužiti upravo za zatvaranje tog kredita.

Ključno je pravilno strukturirati transakciju.

Odvjetnik tada treba provjeriti:

  • u čiju korist je hipoteka upisana,
  • koju tražbinu osigurava,
  • kako će se dug podmiriti,
  • pod kojim uvjetima vjerovnik izdaje brisovno očitovanje,
  • kome kupac plaća pojedine dijelove kupoprodajne cijene,
  • kada se hipoteka može brisati.

Kupac ne bi trebao jednostavno isplatiti cjelokupnu cijenu prodavatelju i tek nakon toga pokušavati riješiti postojeću hipoteku.

4. Postoje li druga prava trećih osoba?

Teretovnica ne sadrži samo hipoteke.

Mogu biti upisana i druga prava i ograničenja koja mogu značajno utjecati na nekretninu, primjerice:

  • služnost prolaza,
  • pravo stanovanja,
  • pravo plodouživanja,
  • pravo prvokupa,
  • najam ili zakup,
  • zabilježba ovrhe,
  • zabrana otuđenja ili opterećenja,
  • druga prava trećih osoba.

Zato odvjetnik ne provjerava samo:

„Postoji li teret?“

nego i:

„Što taj teret konkretno znači za kupca?“

5. Postoji li plomba?

Plomba je posebno važna.

Ona upozorava da je zemljišnoknjižnom sudu već podnesen određeni prijedlog za upis.

To znači da stanje koje kupac trenutno vidi potencijalno nije konačno.

Ako postoji plomba, odvjetnik treba utvrditi:

  • na koji se predmet odnosi,
  • tko je podnio prijedlog,
  • što se predloženim upisom traži,
  • može li rezultat postupka utjecati na vlasništvo ili terete,
  • predstavlja li postupak rizik za planiranu kupoprodaju.

Plombu zato nije preporučljivo ignorirati samo zato što je prodavatelj u trenutku provjere još uvijek upisan kao vlasnik.

6. Odgovaraju li zemljišne knjige i katastar?

Sljedeći korak može biti usporedba zemljišnoknjižnog i katastarskog stanja.

U Hrvatskoj još uvijek postoje situacije u kojima se podaci tih evidencija ne podudaraju.

Razlika može postojati u:

  • broju čestice,
  • površini,
  • evidentiranim objektima,
  • načinu uporabe,
  • drugim podacima o nekretnini.

Samo postojanje razlike ne znači automatski da nekretninu nije moguće kupiti.

Ali treba utvrditi zašto razlika postoji i može li utjecati na sigurnost kupnje ili buduću uknjižbu.

7. Je li građevina zakonita?

Jedna od čestih pogrešaka kupaca jest pretpostavka:

„Ako je kuća upisana u zemljišne knjige, onda je sigurno legalna.“

To ne treba automatski pretpostaviti.

Vlasništvo nad nekretninom i zakonitost izgrađene građevine različita su pravna pitanja.

Zato se, ovisno o vrsti i starosti objekta, može provjeravati:

  • građevinska dozvola ili drugi odgovarajući akt,
  • uporabna dozvola odnosno odgovarajući dokaz zakonitosti,
  • dokumentacija o legalizaciji,
  • projektna dokumentacija,
  • evidentiranost građevine.

8. Odgovara li stvarno stanje dokumentaciji?

Ovo je posebno važno kod kuća.

Na terenu možete vidjeti garažu, bazen, terasu, konobu, dodatnu etažu, pomoćni objekt ili dograđeni dio kuće.

Odvjetnik pravno analizira dokumentaciju, dok je za tehnička pitanja po potrebi potrebno uključiti arhitekta, građevinskog inženjera, geodeta ili drugog odgovarajućeg stručnjaka.

Pravni due diligence nije isto što i tehnički pregled nekretnine.

Odvjetnik provjerava pravni status dokumentacije i prava koja kupac stječe. Tehnički stručnjak može procjenjivati konstrukciju, instalacije, vlagu, statiku i druge fizičke karakteristike objekta.

9. Je li stan pravilno etažiran?

Kod kupnje stana odvjetnik treba utvrditi je li upravo taj stan pravilno identificiran kao predmet vlasništva.

Posebno treba obratiti pozornost na:

  • oznaku stana,
  • površinu,
  • kat,
  • pripadajući suvlasnički dio,
  • spremište,
  • garažu,
  • parkirno mjesto,
  • vrt ili terasu ako se prodaju zajedno sa stanom.

10. Pripada li parkirno mjesto stvarno stanu?

U oglasu često piše:

„Stan s vlastitim parkirnim mjestom.“

Ali pravno treba utvrditi što „vlastito“ znači.

Parkirno mjesto može biti:

  • zasebno evidentirano,
  • pripadak određenog posebnog dijela,
  • predmet određenog prava korištenja,
  • zajednički dio nekretnine koji prodavatelj faktično koristi.

Za kupca nije presudno samo može li danas tamo parkirati.

Bitno je koje pravo na parkirnom mjestu kupnjom stvarno stječe.

11. Je li prodavatelj ovlašten sklopiti ugovor?

Odvjetnik za nekretnine provjerava i osobu prodavatelja.

Primjerice:

  • prodaje li vlasnik osobno,
  • postoji li više suvlasnika,
  • nastupa li punomoćnik,
  • je li punomoć odgovarajuća,
  • prodaje li nekretninu trgovačko društvo,
  • tko je ovlašten zastupati društvo,
  • postoje li okolnosti povezane s bračnom stečevinom,
  • postoje li ograničenja raspolaganja.

12. Postoje li prava bračnog druga?

Činjenica da je samo jedna osoba upisana kao vlasnik ne znači da u svakom slučaju prestaje potreba za analizom okolnosti pod kojima je nekretnina stečena.

U određenim situacijama može se otvoriti pitanje bračne stečevine.

Zbog toga odvjetnik, kada okolnosti konkretnog slučaja na to upućuju, treba razmotriti i način na koji je prodavatelj stekao nekretninu.

Cilj je smanjiti rizik da nakon kupnje treća osoba osporava raspolaganje nekretninom.

13. Što odvjetnik provjerava prije plaćanja kapare?

Jedna od najvažnijih praktičnih preporuka glasi:

Odvjetnika je bolje angažirati prije kapare nego nakon nje.

Jer kupac plaćanjem kapare i potpisivanjem predugovora može već preuzeti značajne pravne obveze.

Prije toga treba, koliko je moguće, odgovoriti na pitanja:

  • je li vlasništvo uredno,
  • postoje li tereti,
  • postoji li plomba,
  • je li dokumentacija prihvatljiva,
  • može li kupac ostvariti planirano financiranje,
  • pod kojim uvjetima se kapara vraća,
  • što ako se naknadno otkrije pravni problem,
  • što ako prodavatelj ne može ispuniti svoje obveze.

Zato predugovor nije bezazlena „rezervacija“ nekretnine.

14. Je li kupoprodajni ugovor dovoljno dobar?

Česta je situacija da kupac dobije već pripremljeni ugovor i pita:

„Možete li samo provjeriti je li ugovor u redu?“

Ali odvjetnik ne bi trebao analizirati ugovor izolirano od nekretnine.

Odličan ugovor ne može riješiti svaki problem lošeg pravnog stanja.

Ugovor bi, ovisno o transakciji, trebao jasno regulirati:

  • što se prodaje,
  • cijenu,
  • način plaćanja,
  • rokove,
  • kaparu ili predujam,
  • brisanje postojećih tereta,
  • predaju posjeda,
  • dokumentaciju,
  • odgovornost stranaka,
  • uvjete za uknjižbu kupca.

Drugim riječima:

prvo se analizira nekretnina, a zatim se ugovor prilagođava rezultatima te analize.

15. Kako će kupac postati uknjiženi vlasnik?

Ovo je završni, ali iznimno važan dio transakcije.

Kupcu nije cilj samo:

platiti → dobiti ključeve.

Cilj je:

platiti → dobiti posjed → imati odgovarajuću dokumentaciju → uknjižiti vlasništvo.

Zato odvjetnik mora razmišljati o uknjižbi već prilikom sastavljanja ugovora.

Posebno je važna odgovarajuća suglasnost prodavatelja za upis vlasništva kupca – tabularna izjava odnosno clausula intabulandi.

16. Što ako postoji hipoteka – kome kupac plaća novac?

Kod opterećenih nekretnina struktura plaćanja može biti jednako važna kao sam ugovor.

Primjerice, dio cijene može biti potrebno uplatiti izravno banci radi zatvaranja kredita, a ostatak prodavatelju tek nakon ispunjenja određenih uvjeta.

U složenijim transakcijama može se razmotriti i odgovarajući mehanizam sigurnog držanja odnosno isplate sredstava.

Cilj je izbjeći situaciju u kojoj je kupac platio cijenu, ali pravne pretpostavke za stjecanje neopterećenog vlasništva nisu ostvarene.

17. Posebne provjere kod kupnje novogradnje

Kod novogradnje pravna provjera može biti još važnija jer kupac ponekad plaća nekretninu koja još nije dovršena niti etažirana.

Odvjetnik tada, ovisno o projektu, može provjeravati:

  • vlasništvo investitora nad zemljištem,
  • građevinsku dozvolu,
  • terete na zemljištu,
  • identifikaciju budućeg stana,
  • rokove završetka,
  • dinamiku plaćanja,
  • posljedice kašnjenja,
  • uvjete za uporabnu dozvolu,
  • buduće etažiranje,
  • uvjete za konačnu uknjižbu kupca.

Poseban oprez potreban je kada investitor zahtijeva veliki dio cijene prije dovršetka gradnje.

18. Treba li odvjetnik ako kupac ima agenciju za nekretnine?

Agencija za nekretnine i odvjetnik nemaju istu ulogu.

Posrednik povezuje stranke i obavlja poslove posredovanja.

Odvjetnik kojeg angažira kupac treba pravnu situaciju promatrati iz perspektive interesa svojeg klijenta.

Zato činjenica da nekretninu prodaje profesionalna agencija sama po sebi ne znači da kupcu nije potrebna neovisna pravna provjera.

19. Kada angažirati odvjetnika za nekretnine?

Najkorisnije je to učiniti prije nego što kupac preuzme obvezu koju više nije jednostavno povući.

Optimalni redoslijed izgleda ovako:

odabir nekretnine → pravna provjera → pregovori o uvjetima → predugovor/kapara → kupoprodajni ugovor → plaćanje → uknjižba.

U praksi redoslijed može biti drugačiji, ali osnovno pravilo ostaje isto:

što se pravni problem ranije otkrije, to kupac ima više mogućnosti da ga riješi ili odustane od rizične transakcije.

Što odvjetnik za nekretnine može učiniti za kupca?

Ovisno o konkretnom predmetu, pravna pomoć može uključivati:

  • provjeru zemljišnih knjiga,
  • analizu vlasništva,
  • provjeru hipoteka i drugih tereta,
  • analizu plombi i zabilježbi,
  • usporedbu relevantnih podataka zemljišnih knjiga i katastra,
  • pregled dokumentacije o građevini,
  • provjeru pravnog statusa prodavatelja,
  • pregled punomoći,
  • sastavljanje ili pregled predugovora,
  • sastavljanje kupoprodajnog ugovora,
  • pravno strukturiranje plaćanja,
  • uređenje tabularne izjave,
  • zastupanje u postupku uknjižbe.

Opseg provjere uvijek ovisi o konkretnoj nekretnini.

Kupnja uredno etažiranog stana bez tereta nije ista pravna transakcija kao kupnja stare kuće s više objekata, nesređenim zemljišnoknjižnim stanjem i hipotekom.

Česta pitanja o odvjetniku za nekretnine

Treba li mi odvjetnik za kupnju nekretnine?

Angažiranje odvjetnika omogućuje kupcu neovisnu pravnu provjeru nekretnine i ugovorne dokumentacije. Posebno je korisno prije plaćanja kapare i sklapanja predugovora ili kupoprodajnog ugovora.

Može li odvjetnik provjeriti vlasništvo nekretnine?

Da. Provjera zemljišnoknjižnog stanja jedan je od osnovnih dijelova pravne analize nekretnine.

Provjerava li odvjetnik je li kuća legalna?

Odvjetnik može analizirati pravnu dokumentaciju vezanu uz građevinu i upozoriti na pravne probleme. Za tehničku provjeru stvarnog stanja građevine po potrebi se uključuju arhitekt, geodet, građevinski inženjer ili drugi stručnjak.

Kada angažirati odvjetnika – prije ili nakon kapare?

Ako je moguće, prije kapare. Nakon što je kapara plaćena i predugovor potpisan, kupac je možda već preuzeo značajne obveze.

Je li javni bilježnik zamjena za odvjetnika kupca?

Ovjera potpisa i neovisno pravno zastupanje interesa kupca nisu ista stvar. Kupac koji želi pravnu analizu nekretnine i zaštitu svojih interesa može angažirati vlastitog odvjetnika.

Može li se kupiti nekretnina s hipotekom?

Može, ali transakciju treba strukturirati tako da se osigura podmirenje osigurane tražbine i brisanje hipoteke pod odgovarajućim uvjetima.

Što ako se katastar i zemljišne knjige ne podudaraju?

Nesklad ne znači automatski da kupnja nije moguća. Potrebno je utvrditi razlog razlike i procijeniti njezin utjecaj na kupnju i buduću uknjižbu.

Može li odvjetnik provjeriti kupoprodajni ugovor koji je sastavila agencija?

Može. Međutim, korisnije je da odvjetnik uz ugovor provjeri i pravno stanje nekretnine jer sama analiza teksta ugovora ne otkriva sve potencijalne probleme.

Zaključak – odvjetnika uključite prije, a ne nakon kupnje

Najvažnija uloga odvjetnika za nekretnine nije rješavanje problema nakon što je kupac već platio nekretninu.

Vrijednost pravne provjere upravo je u tome da se potencijalni problem otkrije prije kupnje.

Prije potpisivanja ugovora potrebno je utvrditi:

tko prodaje → što se kupuje → postoje li tereti → je li dokumentacija uredna → kako se plaća → kako se brišu tereti → kako se kupac uknjižuje.

Tek nakon što su ta pitanja razjašnjena moguće je pravilno strukturirati kupoprodajni ugovor.

Odvjetnički ured Andrej Bašović pruža pravnu pomoć pri kupnji i prodaji nekretnina u Rijeci, Kvarneru i drugim dijelovima Republike Hrvatske, uključujući pravnu provjeru nekretnine, zemljišnoknjižnog stanja i dokumentacije, sastavljanje i pregled predugovora i kupoprodajnih ugovora te provedbu uknjižbe prava vlasništva.

Ako planirate kupnju stana, kuće, zemljišta ili druge nekretnine, pravnu provjeru preporučljivo je provesti prije plaćanja kapare i potpisivanja dokumentacije koja vas obvezuje.

Scroll to Top