Otkaz ugovora o radu – prava i zaštita poslodavca
05/11/2026
Uvod
Otkaz ugovora o radu jedna je od najosjetljivijih odluka koju poslodavac može donijeti. Iako Zakon o radu štiti prava radnika, poslodavac također ima pravo organizirati poslovanje, zahtijevati uredno izvršavanje radnih obveza te otkazati ugovor o radu kada za to postoje zakonom opravdani razlozi.
Međutim, čak i kada postoji opravdan razlog za otkaz, pogrešno proveden postupak može dovesti do sudskog spora, vraćanja radnika na posao i značajnih financijskih posljedica za poslodavca.
Zbog toga je osobito važno da poslodavac prije donošenja odluke provjeri zakonske uvjete, pravilno dokumentira razloge otkaza te poduzme sve potrebne radnje radi zaštite svojih prava.
U nastavku objašnjavamo kada poslodavac smije dati otkaz, koje vrste otkaza postoje, kako postupiti prema radniku koji krši radne obveze te kako izbjeći najčešće pogreške koje dovode do radnih sporova.
1. Kada poslodavac smije otkazati ugovor o radu?
Prema članku 115. Zakona o radu, poslodavac može redovito otkazati ugovor o radu ako za to postoji opravdan razlog.
Zakon razlikuje četiri osnovne vrste redovitog otkaza:
- Poslovno uvjetovani otkaz – kada zbog gospodarskih, tehnoloških ili organizacijskih razloga prestane potreba za obavljanjem određenog posla.
- Osobno uvjetovani otkaz – kada radnik zbog određenih trajnih osobina ili sposobnosti nije u mogućnosti uredno izvršavati svoje radne obveze.
- Otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika – kada radnik krši obveze iz radnog odnosa.
- Otkaz zbog nezadovoljavanja na probnom radu – kada radnik nije zadovoljio očekivanja tijekom ugovorenog probnog rada.
Uz navedeno, članak 116. Zakona o radu predviđa mogućnost izvanrednog otkaza ako postoje osobito teške povrede obveza iz radnog odnosa ili druge osobito važne činjenice zbog kojih nastavak radnog odnosa nije moguć.
Važno je naglasiti da poslodavac nije dužan trajno zadržati radnika koji ne izvršava svoje obveze, ali mora odabrati odgovarajuću pravnu osnovu otkaza i poštovati zakonom propisani postupak.
2. Otkaz zbog skrivljenog ponašanja radnika – kako se poslodavac može zaštititi?
Jedna od čestih situacija u praksi jest potreba za otkazivanjem ugovora o radu zbog povrede radnih obveza.
Primjeri ponašanja koja, ovisno o okolnostima, mogu predstavljati opravdan razlog za otkaz uključuju:
- neopravdano izostajanje s posla ili učestalo kašnjenje,
- odbijanje izvršavanja zakonitih radnih naloga,
- opetovano nepoštovanje radnog vremena,
- povrede pravila o sigurnosti na radu,
- neovlašteno otkrivanje poslovnih tajni,
- neprimjereno ponašanje prema klijentima ili drugim radnicima,
- neovlašteno korištenje imovine poslodavca,
- druge povrede obveza propisanih ugovorom o radu, pravilnikom o radu ili zakonom.
Sama činjenica da je radnik pogriješio ne znači automatski da postoji opravdan razlog za otkaz.
Potrebno je ocijeniti težinu povrede, njezine posljedice, okolnosti u kojima je nastala, eventualno ponavljanje i druge okolnosti relevantne za dopuštenost otkaza.
Pisano upozorenje prije otkaza
Članak 119. stavak 1. Zakona o radu propisuje da je poslodavac prije redovitog otkaza uvjetovanog ponašanjem radnika dužan pisano upozoriti radnika na obvezu iz radnog odnosa i upozoriti ga na mogućnost otkaza u slučaju nastavka povrede.
Iznimka postoji ako zbog konkretnih okolnosti nije opravdano očekivati da poslodavac prethodno upozori radnika.
Primjer iz prakse:
Radnik učestalo kasni na posao i ne pridržava se utvrđenog radnog vremena. Poslodavac evidentira kašnjenja i radniku dostavlja pisano upozorenje u kojem navodi konkretne povrede te mogućnost otkaza ako se takvo ponašanje nastavi.
Ako radnik nastavi kršiti svoje obveze, prethodno upozorenje i uredno vođena evidencija mogu biti važni dokazi u eventualnom sudskom postupku.
Poslodavcima preporučujemo da upozorenja budu konkretna, obrazložena i uredno dostavljena radniku.
3. Mora li poslodavac omogućiti radniku obranu prije otkaza?
Prema članku 119. stavku 2. Zakona o radu, prije redovitog ili izvanrednog otkaza uvjetovanog ponašanjem radnika poslodavac je, u pravilu, dužan omogućiti radniku iznošenje obrane.
Iznimno, takva obveza ne postoji kada postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati da poslodavac radniku omogući obranu.
Radi pravne sigurnosti preporučljivo je radnika pisano obavijestiti o povredama koje mu se stavljaju na teret i omogućiti mu očitovanje.
Pritom je korisno sačuvati poziv na očitovanje, dokaz njegove dostave, radnikovo očitovanje i eventualni zapisnik.
Propuštanje omogućavanja obrane, kada ne postoji zakonska iznimka, može ozbiljno ugroziti zakonitost otkaza, čak i ako je radnik doista počinio povredu radne obveze.
4. Izvanredni otkaz ugovora o radu – kada poslodavac može odmah otkazati radniku?
Izvanredni otkaz predstavlja posebno važan instrument zaštite interesa poslodavca.
Prema članku 116. Zakona o radu, izvanredni otkaz moguć je kada zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa ili druge osobito važne činjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nastavak radnog odnosa nije moguć.
Izvanredni otkaz podrazumijeva prestanak radnog odnosa bez obveze poštovanja otkaznog roka.
Okolnosti koje mogu opravdavati razmatranje izvanrednog otkaza uključuju, primjerice:
- krađu ili neovlašteno prisvajanje imovine poslodavca,
- ozbiljnu zlouporabu povjerenja,
- namjerno prouzročenje znatne štete poslodavcu,
- nasilje ili ozbiljne prijetnje na radnom mjestu,
- osobito teške povrede sigurnosnih pravila,
- druge povrede zbog kojih nastavak radnog odnosa više nije moguć.
Navedene okolnosti ne predstavljaju automatski razlog za izvanredni otkaz. Svaki slučaj potrebno je pojedinačno ocijeniti.
Rok od 15 dana za izvanredni otkaz
Poslodavac mora osobito paziti na zakonski rok.
Izvanredni otkaz može se dati samo u roku od 15 dana od dana saznanja za činjenicu na kojoj se otkaz temelji.
Propuštanje tog roka može dovesti do nedopuštenosti izvanrednog otkaza.
Zbog toga je važno odmah nakon saznanja za moguću tešku povredu radne obveze utvrditi relevantne činjenice, prikupiti raspoložive dokaze i procijeniti zakonske pretpostavke za otkaz.
5. Poslovno uvjetovani otkaz – pravo poslodavca na reorganizaciju poslovanja
Poslodavac ima pravo organizirati vlastito poslovanje, mijenjati poslovne procese i donositi odluke o gospodarskoj opravdanosti pojedinih radnih mjesta.
Ako zbog gospodarskih, tehnoloških ili organizacijskih razloga prestane potreba za obavljanjem određenog posla, može postojati opravdan razlog za poslovno uvjetovani otkaz.
Takvi razlozi mogu uključivati smanjenje opsega poslovanja, ukidanje određenog radnog mjesta, uvođenje novih tehnologija ili promjene unutarnje organizacije.
Međutim, poslovno uvjetovani otkaz mora se temeljiti na stvarnim razlozima.
Na što poslodavac mora paziti?
Prema članku 115. Zakona o radu, poslodavac koji zapošljava najmanje 20 radnika pri odlučivanju o poslovno uvjetovanom otkazu mora voditi računa o trajanju radnog odnosa, starosti i obvezama uzdržavanja koje terete radnika.
Kod poslodavaca koji zapošljavaju manje od 20 radnika navedena posebna obveza nije propisana.
Dodatno, poslodavac koji je radniku dao poslovno uvjetovani otkaz ne smije tijekom šest mjeseci od dostave odluke o otkazu zaposliti drugog radnika na istim poslovima.
Ako se u tom razdoblju ponovno pojavi potreba za obavljanjem istih poslova, dužan je ponuditi sklapanje ugovora o radu radniku kojem je prethodno dao poslovno uvjetovani otkaz.
Zbog toga je preporučljivo prije otkazivanja izraditi dokumentaciju koja potvrđuje razloge reorganizacije i prestanka potrebe za određenim poslovima.
6. Otkaz zbog nezadovoljavanja na probnom radu
Probni rad omogućuje poslodavcu procjenu odgovara li radnik zahtjevima radnog mjesta.
Ako radnik ne zadovolji na ugovorenom probnom radu, poslodavac može otkazati ugovor o radu zbog nezadovoljavanja na probnom radu, uz poštovanje posebnih zakonskih pravila.
Kod ove vrste otkaza važno je pravodobno procijeniti radnikovu uspješnost, konkretno obrazložiti nezadovoljavanje i pravilno sastaviti te dostaviti odluku o otkazu.
Poslodavac bi trebao voditi računa i o propisanom trajanju probnog rada te minimalnom otkaznom roku od jednog tjedna.
Nezadovoljavanje na probnom radu nije izvanredni otkaz, nego posebna zakonom uređena osnova otkazivanja.
7. Kako dokazati opravdanost otkaza pred sudom?
Jedno od najvažnijih pitanja za svakog poslodavca jest teret dokazivanja.
Članak 135. stavak 3. Zakona o radu propisuje da u sporu zbog otkaza ugovora o radu poslodavac mora dokazati postojanje opravdanog razloga za otkaz ako je upravo on otkazao ugovor o radu.
To znači da nije dovoljno samo navesti da je radnik kršio svoje obveze ili da je prestala potreba za njegovim radom.
Poslodavac mora biti u mogućnosti dokazati činjenice na kojima temelji odluku.
Ovisno o konkretnom slučaju, posebno su važni:
- Ugovor o radu i pripadajući dodaci.
- Pravilnik o radu i drugi interni akti.
- Evidencija radnog vremena i prisutnosti.
- Pisana upozorenja radniku.
- Elektronička komunikacija povezana s radnim obvezama.
- Dokumentacija o konkretnim povredama radnih obveza.
- Očitovanje radnika i dokazi da mu je omogućena obrana.
- Iskazi osoba koje imaju neposredna saznanja o relevantnim događajima.
- Dokumentacija o reorganizaciji poslovanja, ako se radi o poslovno uvjetovanom otkazu.
- Dokaz uredne dostave odluke o otkazu.
Prikupljanje i korištenje dokaza mora biti zakonito, osobito kada uključuje osobne podatke radnika i elektroničku komunikaciju.
Dobro dokumentiran otkaz znatno olakšava obranu poslodavca u radnom sporu.
8. Mora li poslodavac isplatiti otpremninu?
Obveza isplate otpremnine ovisi o razlogu otkaza, trajanju radnog odnosa i drugim zakonskim uvjetima.
Prema članku 126. Zakona o radu, radnik kojem poslodavac otkazuje ugovor nakon dvije godine neprekidnog rada u pravilu ostvaruje pravo na otpremninu.
Međutim, pravo na zakonsku otpremninu ne ostvaruje radnik kojem se ugovor otkazuje zbog razloga uvjetovanih njegovim ponašanjem, kao ni radnik koji u trenutku otkazivanja ima najmanje 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža.
Zakonski minimum otpremnine iznosi jednu trećinu prosječne mjesečne plaće ostvarene u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu za svaku navršenu godinu rada kod poslodavca.
Ako nije drukčije određeno primjenjivim propisom ili aktom, ukupan iznos otpremnine ograničen je na šest takvih prosječnih mjesečnih plaća.
Poslodavac uvijek treba provjeriti postoji li za radnika povoljnije pravo prema kolektivnom ugovoru, pravilniku o radu ili ugovoru o radu.
9. Koje su najčešće pogreške poslodavaca prilikom otkazivanja?
U radnim sporovima pravni rizik često nastaje zbog pogrešaka koje su se mogle spriječiti prije donošenja odluke.
Posebno treba izbjegavati sljedeće situacije:
Otkaz bez dovoljno konkretnih razloga
Općenite tvrdnje o nezadovoljstvu radnikom ne mogu zamijeniti činjenično i pravno utemeljeno obrazloženje.
Propuštanje pisanog upozorenja
Kod redovitog otkaza zbog skrivljenog ponašanja radnika prethodno upozorenje u pravilu je obvezno, osim kada postoji zakonska iznimka.
Onemogućavanje obrane radniku
Poslodavac mora poštovati pravila o omogućavanju obrane prije otkaza uvjetovanog ponašanjem radnika.
Propuštanje roka za izvanredni otkaz
Izvanredni otkaz nakon isteka zakonskog roka od 15 dana predstavlja ozbiljan pravni rizik.
Nepravilno obrazloženje odluke
Poslodavac je dužan sastaviti pisanu i obrazloženu odluku o otkazu te je dostaviti radniku.
Zanemarivanje prava radničkog vijeća
Kada postoji obveza savjetovanja ili pribavljanja prethodne suglasnosti, njezino propuštanje može dovesti do nezakonitosti odnosno ništetnosti odluke.
Otkaz radniku koji uživa posebnu zakonsku zaštitu
Zakon o radu posebno uređuje zaštitu trudnica, radnika koji koriste određena roditeljska prava i drugih zaštićenih skupina.
Stoga je preporučljivo prije svakog otkaza izvršiti pravnu provjeru zakonitosti predloženog postupanja.
10. Što ako radnik podnese tužbu protiv poslodavca?
Ako radnik smatra da mu je otkazom povrijeđeno pravo iz radnog odnosa, može pokrenuti postupak zaštite svojih prava.
Prema članku 133. Zakona o radu, radnik u pravilu mora u roku od 15 dana od dostave odluke zatražiti zaštitu prava od poslodavca.
Ako poslodavac u daljnjem roku od 15 dana od primitka zahtjeva ne udovolji zahtjevu, radnik može u sljedećem roku od 15 dana zatražiti sudsku zaštitu. Za određene zahtjeve vrijede posebna pravila.
Za poslodavca je važno pravodobno reagirati na zaprimljeni zahtjev i sačuvati dokaze o svim poduzetim radnjama.
Ako sud utvrdi da otkaz nije dopušten i da radni odnos nije prestao, može naložiti vraćanje radnika na posao.
Uz to mogu nastati obveze povezane s naknadom plaće i drugim potraživanjima, ovisno o okolnostima slučaja.
Zakon predviđa i mogućnost sudskog raskida ugovora o radu. U propisanim okolnostima sud može, na zahtjev radnika ili poslodavca, odrediti prestanak radnog odnosa i naknadu štete radniku u iznosu od tri do osam propisanih ili ugovorenih mjesečnih plaća.
Zbog mogućih financijskih i organizacijskih posljedica, zaštitu prava poslodavca najbolje je započeti prije donošenja odluke o otkazu, a ne tek nakon primitka tužbe.
11. Kako poslodavac može preventivno izbjeći radni spor?
Najbolja zaštita poslodavca počinje pravilnim uređenjem radnih odnosa.
U praksi je osobito korisno:
- jasno definirati radne obveze u ugovorima o radu i internim aktima,
- uredno voditi zakonom propisane evidencije,
- dokumentirati povrede radnih obveza,
- pravodobno dostavljati pisana upozorenja,
- osigurati zakonit i provjerljiv postupak otkazivanja,
- pravilno provesti savjetovanje s radničkim vijećem kada je obvezno,
- pravno provjeriti odluku prije njezine dostave radniku.
Pritom je važno naglasiti da postojanje opravdanog razloga za otkaz nije uvijek dovoljno.
Za uspješnu zaštitu poslodavca jednako su važni zakonitost postupka i kvaliteta dokumentacije.
12. Odvjetnik za poslodavce – pravna pomoć kod otkaza ugovora o radu
Otkaz ugovora o radu često zahtijeva brzu odluku, ali i pažljivu pravnu pripremu.
Nepravilno sastavljena odluka ili propuštanje zakonskog postupka mogu dovesti do dugotrajnog i financijski zahtjevnog radnog spora.
Odvjetnička pomoć poslodavcima može obuhvaćati:
- pravnu analizu opravdanosti otkaza,
- sastavljanje pisanih upozorenja radnicima,
- pripremu poziva na obranu i pripadajuće dokumentacije,
- izradu odluka o redovitom i izvanrednom otkazu,
- savjetovanje pri poslovno uvjetovanim otkazima i reorganizaciji,
- pripremu sporazuma o prestanku ugovora o radu,
- zastupanje poslodavaca u postupcima zaštite prava radnika i sudskim sporovima.
Odvjetnički ured Andrej Bašović iz Rijeke pruža pravnu pomoć poslodavcima u pitanjima radnog prava, uključujući pripremu zakonitog otkaza ugovora o radu i zastupanje u radnim sporovima.
Ako razmatrate otkaz ugovora o radu ili ste već zaprimili zahtjev radnika za zaštitu prava, pravodobno savjetovanje s odvjetnikom može pomoći u procjeni rizika i odabiru odgovarajućeg postupanja.
13. Često postavljana pitanja o otkazu ugovora o radu
Može li poslodavac dati otkaz radniku koji ne izvršava svoje obveze?
Da. Ako radnik krši obveze iz radnog odnosa, poslodavac može imati opravdan razlog za redoviti otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem. Potrebno je poštovati propisani postupak, uključujući upozorenje i omogućavanje obrane kada su obvezni.
Može li poslodavac dati otkaz bez prethodnog upozorenja?
Može u zakonom predviđenim situacijama. Kod redovitog otkaza uvjetovanog ponašanjem radnika prethodno upozorenje pravilo je od kojeg se odstupa samo ako postoje okolnosti zbog kojih ga nije opravdano očekivati.
Može li poslodavac odmah dati izvanredni otkaz?
Da, ako su ispunjene stroge pretpostavke iz članka 116. Zakona o radu. Izvanredni otkaz nije dopušten zbog bilo kakvog nezadovoljstva radnikom, nego samo kada je riječ o osobito teškoj povredi ili drugoj osobito važnoj činjenici zbog koje nastavak radnog odnosa nije moguć.
Mora li poslodavac isplatiti otpremninu radniku kojem daje otkaz zbog skrivljenog ponašanja?
Zakonska otpremnina u tom slučaju ne pripada radniku. Ipak, potrebno je provjeriti primjenjivi kolektivni ugovor, pravilnik i ugovor o radu radi utvrđivanja eventualnih dodatnih prava.
Tko mora dokazati da je otkaz zakonit?
Ako je poslodavac otkazao ugovor o radu, na njemu je teret dokazivanja postojanja opravdanog razloga za otkaz. Zbog toga su dokumentacija i dokazi posebno važni.
Može li poslodavac dati otkaz radniku koji je na bolovanju?
Sama privremena nenazočnost zbog bolesti ili ozljede nije opravdani razlog za otkaz. Postoje i posebne zabrane otkaza, osobito kod privremene nesposobnosti za rad zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti. U drugim situacijama dopuštenost otkaza ovisi o stvarnom razlogu, zakonskim ograničenjima i okolnostima slučaja.
Što ako radnik odbije potpisati odluku o otkazu?
Radnikov potpis nije uvjet da bi odluka o otkazu proizvodila pravne učinke. Međutim, poslodavac mora osigurati zakonitu dostavu i biti u mogućnosti dokazati da je odluka dostavljena radniku.
Zaključak – kako zaštititi prava poslodavca?
Poslodavac ima zakonsko pravo otkazati ugovor o radu kada postoje opravdani razlozi, ali je dužan poštovati propisani postupak.
Pravilno utvrđivanje razloga otkaza, prethodno dokumentiranje relevantnih činjenica i zakonita dostava odluke ključni su za zaštitu poslodavca.
Pravodobna odvjetnička pomoć može smanjiti rizik od nezakonitog otkaza, nepotrebnih troškova i dugotrajnih radnih sporova.
Potrebna vam je pravna pomoć pri otkazu ugovora o radu?
Ako ste poslodavac i razmatrate otkaz ugovora o radu, imate poteškoća s radnikom koji ne izvršava svoje radne obveze ili se suočavate s radnim sporom, slobodno se obratite Odvjetničkom uredu Andrej Bašović u Rijeci.
Naš ured pruža pravnu pomoć poslodavcima u svim fazama radnog odnosa, od preventivnog savjetovanja i sastavljanja potrebne dokumentacije do pripreme odluka o otkazu i zastupanja pred nadležnim sudovima.
Pravodobnim pravnim savjetovanjem možete izbjeći nepotrebne troškove, smanjiti rizik od sudskih sporova i zaštititi interese svojeg poslovanja.
Za sva pitanja i pravnu pomoć slobodno nas kontaktirajte putem naše web-stranice:
Odvjetnički ured Andrej Bašović – Rijeka
Adresa: Pomerio 19, Rijeka
Ovaj članak informativne je naravi i ne zamjenjuje pravni savjet temeljen na okolnostima pojedinog slučaja.
Zadnje objave
Imate još pitanja?
Predstavnik našeg ureda će vam se javiti u najkraćem mogućem roku.
- 091 520 0264
- andrej@odvjetnikbasovic.hr
