Ugovor o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju – razlike, rizici i savjeti odvjetnika
Naknada neimovinske štete zbog smrti ili osobito teškog invaliditeta bliske osobe
19/12/2025
Uvod
Smrt bliske osobe ili situacija u kojoj bliska osoba ostane s osobito teškim tjelesnim invaliditetom predstavljaju najteže životne okolnosti koje često imaju dugotrajne emocionalne i psihološke posljedice za članove obitelji. Hrvatsko pravo u takvim slučajevima priznaje pravo na pravičnu novčanu naknadu neimovinske štete zbog duševnih boli, no to pravo nije automatsko niti jednako za sve – zakon i sudska praksa postavljaju određene uvjete i kriterije.
U ovom članku objašnjavamo tko ima pravo na naknadu, što se u praksi smatra osobito teškim tjelesnim invaliditetom, te kako sudovi određuju visinu pravične novčane naknade.
Što je neimovinska šteta?
Neimovinska šteta odnosi se na povredu prava osobnosti, a u slučaju smrti ili osobito teškog invaliditeta bliske osobe najčešće se očituje kroz duševne boli članova obitelji. Takva šteta ne može se “popraviti”, pa zakon predviđa novčanu satisfakciju – pravičnu novčanu naknadu, koja ima svrhu ublažavanja posljedica povrede i priznanja pretrpljene patnje.
Tko ima pravo na naknadu zbog smrti ili osobito teškog invaliditeta bliske osobe?
Prema članku 1101. Zakona o obveznim odnosima, pravo na pravičnu novčanu naknadu u prvom redu imaju članovi uže obitelji, i to:
- bračni drug,
- djeca,
- roditelji.
Osim njih, pravo na naknadu mogu imati i:
- braća i sestre,
- djedovi i bake,
- unučad,
- izvanbračni drug,
ako je između njih i umrle ili ozlijeđene osobe postojala trajnija zajednica života.
Bračni drug – stvarna, a ne samo formalna zajednicaIako se kod bračnih drugova u pravilu pretpostavlja postojanje zajednice života, sudska praksa naglašava da brak mora postojati i u stvarnom, životnom smislu. Ako se utvrdi da u trenutku štetnog događaja nije postojala zajednica života niti emocionalna povezanost, sud može odbiti zahtjev za naknadu.
Roditelji i djecaU odnosu roditelja i djece pravo na naknadu postoji neovisno o zajedničkom stanovanju, no životna odvojenost može utjecati na visinu dosuđene naknade. Pravo na naknadu imaju i:
- roditelji u slučaju gubitka začetog, a nerođenog djeteta,
- dijete zbog smrti ili osobito teškog invaliditeta roditelja, čak i ako je dijete rođeno nakon štetnog događaja.
Sudska praksa prihvaća ekstenzivno tumačenje kruga ovlaštenika, pa je u pojedinim slučajevima pravo na naknadu priznato i:
- pastorku,
- maćehi ili očuhu,
ako je utvrđeno da je postojao odnos koji se po kvaliteti i intenzitetu može izjednačiti s odnosom roditelj–dijete.
Što se smatra „osobito teškim tjelesnim invaliditetom“?
Zakon ne daje točnu definiciju osobito teškog tjelesnog invaliditeta, pa se njegovo značenje oblikuje kroz sudsku praksu. Važno je naglasiti da sam postotak invaliditeta nije dovoljan.
Sudovi pri ocjeni uzimaju u obzir:
- visinu postotka invaliditeta,
- pojavni oblik invaliditeta (vanjske, trajne i stalne manifestacije),
- stupanj ovisnosti ozlijeđene osobe o tuđoj pomoći,
- utjecaj invaliditeta na svakodnevni život ozlijeđene osobe i njezine obitelji.
Kao osobito težak invaliditet u praksi se prepoznaju, primjerice:
- potpuna ili gotovo potpuna nepokretnost i nesposobnost samostalne brige o sebi,
- oduzetost više važnih tjelesnih funkcija uz stalnu potrebu za pomoći trećih osoba,
- nemogućnost ili izrazito otežana komunikacija (npr. koma),
- teške i trajne psihičke promjene, poremećaji ponašanja ili propadanje mentalnih funkcija.
Napomena: Sud uvijek procjenjuje cjelinu stanja, a ne samo medicinske nalaze.
Kako se određuje visina pravične novčane naknade?
Visina naknade ne određuje se automatski. Sud pri odlučivanju uzima u obzir niz okolnosti, osobito:
- jačinu i trajanje duševnih boli,
- dob umrle ili ozlijeđene osobe,
- dob i odnos posredno oštećenih osoba,
- intenzitet emocionalne povezanosti,
- okolnosti štetnog događaja,
- kod invaliditeta: stupanj ovisnosti i vidljivost posljedica.
U praksi se sudovi često oslanjaju na Orijentacijske kriterije Vrhovnog suda Republike Hrvatske, koji služe kao smjernice, ali nisu matematička formula. Svaki se slučaj procjenjuje individualno.
Je li potrebno medicinsko vještačenje duševnih boli?Sudska praksa zauzela je stav da nije nužno provoditi sudskomedicinsko vještačenje radi utvrđivanja duševnih boli. Sud može njihov intenzitet utvrditi i na temelju iskaza stranaka i drugih dokaza, koristeći slobodnu sudsku ocjenu.
Što je važno dokazivati u postupku?
U postupcima naknade neimovinske štete posebno je važno:
- dokazati postojanje trajnije zajednice života (kod braće, sestara, baka, djedova, izvanbračnih drugova),
- dokazati da se radi o osobito teškom invaliditetu, a ne “običnom” teškom invaliditetu,
- dokazati intenzitet odnosa i emocionalnu povezanost, osobito kada postoji spor oko stvarnog obiteljskog odnosa.
Zaključak
Naknada neimovinske štete zbog smrti ili osobito teškog tjelesnog invaliditeta bliske osobe u hrvatskom pravu predstavlja zakonom priznato pravo
na pravičnu novčanu satisfakciju za najteže oblike duševnih boli. Iako Zakon o obveznim odnosima određuje osnovni krug ovlaštenika,
sudska praksa pokazuje da su u svakom pojedinom slučaju odlučujući stvarni životni odnosi, intenzitet emocionalne povezanosti i konkretne okolnosti
štetnog događaja, osobito kada se radi o osobito teškom invaliditetu i postojanju trajnije zajednice života.
Zbog složenosti pravnih pitanja, razlika u sudskoj praksi i potrebe pravilnog dokazivanja, pravodobna stručna pravna pomoć često je ključna
za uspješno ostvarivanje prava na naknadu štete.
Ako ste izgubili blisku osobu ili je član vaše obitelji pretrpio osobito težak tjelesni invaliditet,
obratite se našem odvjetničkom uredu radi pravne pomoći, procjene vašeg slučaja i zaštite vaših prava.
Informativni sadržaj: ovaj članak je općenit i ne predstavlja pravni savjet za konkretan slučaj.
Imate još pitanja?
Predstavnik našeg ureda povratno će Vam se javiti u najkraćem mogućem roku.
- 091 520 0264
- andrej@odvjetnikbasovic.hr