Ozljeda na radu - prava radnika, postupak i naknada štete (kompletan vodič)

28/11/2025

Uvod

Ozljeda na radu predstavlja fizičko ili psihičko oštećenje zdravlja koje radnik pretrpi tijekom rada ili u vezi s radom. Ovaj članak daje pregled vaših prava, postupka prijave ozljede i mogućnosti ostvarivanja naknade štete, uz naglasak na zaštiti interesa radnika.

Što je ozljeda na radu?

Prema važećim propisima, ozljeda na radu je svaka ozljeda ili oštećenje zdravlja koje radnik pretrpi:

tijekom obavljanja posla ili zadataka po nalogu poslodavca
na putu na posao ili s posla
zbog opasnih ili neodgovarajućih uvjeta rada
zbog propusta poslodavca u organizaciji rada i zaštiti na radu
kao posljedica dugotrajnog izlaganja naporu (npr. sindrom prenaprezanja)

Radnik nakon ozljede na radu može ostvariti ne samo bolovanje na teret HZZO-a, nego i pravo na naknadu štete od poslodavca i/ili osiguravatelja, što uključuje izgubljenu zaradu, troškove liječenja, pretrpljene bolove, strah, umanjenje životne aktivnosti i druge oblike štete.

Što učiniti odmah nakon ozljede na radu?

1. Zatražite liječničku pomoć

Prvi i najvažniji korak je obraćanje liječniku. Svaki sat kašnjenja može kasnije otežati dokazivanje ozljede na radu. Liječniku jasno recite da je do ozljede došlo na radu ili u vezi s radom, kako bi to bilo evidentirano u dokumentaciji.

2. Obavijestite poslodavca

Ozljedu je potrebno odmah prijaviti poslodavcu. Poslodavac je dužan poduzeti potrebne mjere, osigurati pomoć i evidentirati ozljedu. Ako poslodavac odbija ozljedu prijaviti kao ozljedu na radu, to je ozbiljan signal da trebate pravnu pomoć.

3. Sačuvajte dokaze

Svaki detalj može biti presudan u kasnijem postupku:

fotografirajte mjesto događaja i eventualne opasnosti (mokar pod, neosigurana oprema, oštećeni strojevi i sl.)
zapišite imena svjedoka i njihove kontakte
sačuvajte naloge poslodavca, e-mailove, poruke i druge pisane tragove
čuvajte svu medicinsku dokumentaciju od prvog pregleda nadalje

4. Zatražite upis u knjigu ozljeda

Poslodavac je dužan voditi knjigu ozljeda na radu. Ozljeda se treba upisati u tu evidenciju. Odbijanje poslodavca da izvrši upis ili prijavu ozljede može predstavljati ozbiljan propust i dodatno otežati vaš položaj.

Odvjetnički ured Andrej Bašović može za vas zatražiti dokumentaciju, komunicirati s poslodavcem i osigurati da se ozljeda pravilno evidentira od samog početka.

Prava radnika nakon ozljede na radu

1. Naknada plaće za vrijeme bolovanja

U slučaju priznate ozljede na radu, radnik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme bolovanja u pravilu u visini 100 % osnovice na teret HZZO-a. Ako poslodavac pokušava umanjiti taj iznos ili izbjeći obvezu, moguće je koristiti pravna sredstva za zaštitu vaših prava.

2. Pravo na naknadu štete od poslodavca

Poslodavac često odgovara za štetu nastalu ozljedom na radu, čak i u situacijama kada radnik djelomično pridonese nastanku ozljede. Odgovornost poslodavca može proizaći iz:

neadekvatnih uvjeta rada
neispravnih strojeva i opreme
nedostatka zaštitne opreme
nedovoljno provedenih mjera zaštite na radu
nepravilne organizacije rada

3. Koju štetu radnik može tražiti?

Materijalna šteta

izgubljena zarada (uključujući buduću izgubljenu zaradu)
troškovi liječenja i rehabilitacije
troškovi lijekova, ortopedskih pomagala i sl.
trošak tuđe njege i pomoći

Nematerijalna šteta

fizički bolovi
duševne boli zbog umanjenja životne aktivnosti
duševne boli zbog naruženosti
strah (primarni i sekundarni)

Nematerijalna šteta često čini značajan dio ukupne naknade, osobito kod težih ozljeda i trajnih posljedica.

Odvjetnički ured Andrej Bašović u praksi često ostvaruje više iznose naknade od onih koji se radnicima prvo ponude od strane osiguravatelja ili poslodavca.

Postupak prijave ozljede i ostvarivanja prava

1. Obveze poslodavca

Poslodavac je dužan:

ispuniti obrazac Prijava ozljede na radu
dostaviti prijavu HZZO-u u propisanom roku
omogućiti očevid i utvrđivanje okolnosti nastanka ozljede
voditi internu evidenciju ozljeda
poduzeti mjere sprječavanja ponavljanja sličnih događaja

2. Uloga HZZO-a

HZZO provodi postupak priznanja ozljede na radu. Ako HZZO odbije priznati ozljedu kao ozljedu na radu, radnik se može:

žaliti na doneseno rješenje
pokrenuti upravni spor pred nadležnim sudom
dokazivati okolnosti putem svjedoka, dodatne dokumentacije i vještačenja

3. Tužba protiv poslodavca i osiguravatelja

Ako poslodavac ili osiguravatelj ne ponude pravičnu naknadu, sljedeći je korak pokretanje sudskog postupka. U tom postupku u pravilu se provodi medicinsko vještačenje, utvrđuje se odgovornost poslodavca i izračunava visina štete.

Važno je naglasiti da u većini slučajeva naknadu štete isplaćuje osiguravatelj poslodavca, pa se tužba najčešće usmjerava prema osiguravajućem društvu, a ne osobno protiv poslodavca.

Najčešći uzroci ozljeda na radu

padovi s visine i padovi na istoj razini (npr. skliske površine, prepreke)
ozljede u radu sa strojevima i alatima
nepravilno skladištena roba ili teret
izostanak ili neadekvatna zaštitna oprema
rad s opasnim tvarima
dizanje i nošenje teških tereta, preopterećenje kralježnice i zglobova
prometne nesreće u službenim vozilima
dugotrajni stres, mobbing i drugi oblici psihičkog opterećenja

Za svaku od ovih situacija postoje posebna pravila i kriteriji odgovornosti poslodavca i osiguravatelja.

Primjeri iz prakse (tipične situacije)

Pad na skliskoj površini

Radnik posklizne na neočišćenom ili neoznačenom mokrom podu u skladištu. Poslodavac je bio dužan osigurati čišćenje, postaviti upozorenja i organizirati rad na siguran način. U takvim slučajevima odgovornost poslodavca je najčešće jasno utvrdiva.

Ozljeda strojem

Do ozljede dolazi zbog neispravne zaštite na stroju ili izostanka zaštitne opreme. Ako radnik nije bio dovoljno upućen u siguran rad ili nije imao osiguranu odgovarajuću zaštitu, postoji snažna osnova za odgovornost poslodavca.

Nesreća u službenom vozilu

Prometna nesreća koja se dogodi dok radnik obavlja zadatke za poslodavca najčešće se tretira kao ozljeda na radu. Tada se otvara mogućnost potraživanja naknade štete od osiguravatelja.

Psihičke ozljede i profesionalne bolesti

Teški stres, burnout, dugotrajno izlaganje mobbingu ili zlostavljanju na radu također mogu rezultirati ozbiljnim posljedicama po zdravlje, koje se u određenim okolnostima mogu tretirati kao ozljeda na radu ili profesionalna bolest.

Odvjetnički ured Andrej Bašović u svakom pojedinom slučaju može procijeniti postoje li elementi za zahtjev i koliki je okvirni iznos moguće ostvarive naknade.

Najčešće greške radnika nakon ozljede na radu

Ne prijavljuju ozljedu odmah poslodavcu i liječniku.
Prihvaćaju mišljenje da je „sve njihova krivnja”, iako odgovornost poslodavca i dalje postoji.
Ne prikupljaju dokaze (fotografije, svjedoke, dokumentaciju).
Prihvate prvu ponudu osiguravatelja bez stručnog savjeta.
Ne čuvaju račune i račune za troškove liječenja, prijevoza i sl.
Ne angažiraju odvjetnika na vrijeme, pa propuštaju rokove ili ne iskorištavaju sva prava.

Svaka od ovih grešaka može značajno umanjiti iznos naknade štete koju bi inače bilo moguće ostvariti.

Zašto je odvjetnik ključan kod ozljeda na radu?

Postupci vezani uz ozljedu na radu uključuju istodobnu primjenu više propisa: zakona o radu, zakona o zaštiti na radu, zakona o obveznim odnosima, pravila HZZO-a i bogate sudske prakse. Bez stručne pravne pomoći radnik teško može procijeniti:

je li ozljeda ispravno prijavljena
jesu li ispunjeni uvjeti za priznanje ozljede na radu
kolika je realna vrijednost naknade štete
kada je ponuda osiguravatelja preniska
koje su dodatne mogućnosti zaštite (žalbe, tužbe, vještačenja)

Odvjetnički ured Andrej Bašović redovito zastupa radnike u postupcima protiv poslodavaca i osiguravajućih društava, od prve prijave ozljede do konačne isplate naknade.

Kolika se naknada može ostvariti?

Visina naknade ovisi o brojnim okolnostima:

težini i vrsti ozljede
trajanju i intenzitetu liječenja
postojanju trajnih posljedica i invaliditeta
dobnoj dobi radnika
izgubljenoj zaradi i umanjenoj budućoj zaradi
razini odgovornosti poslodavca

Na temelju sudske prakse u Hrvatskoj, orijentacijski se mogu spomenuti sljedeći rasponi (ovisno o konkretnom slučaju):

lakše ozljede: približno 3.000 – 10.000 €
srednje teške ozljede: približno 10.000 – 35.000 €
teške tjelesne ozljede: približno 35.000 – 100.000 € i više
trajni invaliditet: iznosi mogu biti i višestruko veći kada se uračuna materijalna i nematerijalna šteta

Ovo su samo okvirni primjeri. U praksi svaki slučaj zahtijeva detaljnu analizu dokumentacije i sudske prakse.